Godišnji odmor radnika

 

Pravo radnika na godišnji odmor može biti propisano Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Trajanje plaćenog godišnjeg odmora radnika mora biti navedeno u ugovoru o radu.

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu, pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna.

Broj dana godišnjeg odmora utvrđuje se ovisno o rasporedu radnog vremena radnika (broj tjedana množi se s brojem radnih dana u tjednu).

Malodobni radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.

Radnik koji radi nepuno radno vrijeme ima ista prava u svezi s godišnjim odmorom kao i radnik koji u punom radnom vremenu. Razlika će biti u iznosu naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

Kada radnik radi kod dva ili više poslodavca nepuno radno vrijeme, trajanje godišnjeg odmora ne mora biti određeno u istom trajanju, a poslodavci trebaju voditi računa da radniku odbore korištenje godišnjeg odmora u isto vrijeme.

Poslodavac može svojom odlukom radniku dati pravo na duži godišnji odmor od onoga koji je propisan ugovorom o radu ili drugim aktima.

U trajanje godišnjeg odmora ne uračunavaju se:

  1. blagdani i neradni dani,
  2. bolovanje i druge privremene nesposobnosti za rad,
  3. plaćeni dopust.

 

Stjecanje prava na godišnji odmor


Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada.

Obzirom se godišnji odmor određuje za svaku kalendarsku godinu posebno, važno je napomenuti kako radnik koji se prvi put zapošljava ili ima prekid između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na puni godišnji odmor samo ako svih šest mjeseci neprekinutog radnog odnosa protekne u jednoj kalendarskoj godini.  U suprotnom, ostvaruje pravi na razmjerni dio godišnjeg odmora.

Radnici koji nisu stekli pravo na puni godišnji odmor imaju pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.

Također, radnik ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada ukoliko mu prestaje radni odnos.

Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.

 

Korištenje godišnjeg odmora


Godišnji odmor može se koristiti u jednom djelu ili u više dijelova. Ako se godišnji odmor koristi u dijelovima, tada tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, mora iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju. Ako ne postoji sporazum između radnika i poslodavac o načinu korištenja godišnjeg odmora, poslodavac može samostalno odlučiti o načinu korištenja godišnjeg odmora.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora, radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine. U pogledu korištenja preostalog dijela godišnjeg odmora, poslodavac može samostalno odlučiti da ga radnik koristi u više dijelova.

Poslodavac utvrđuje korištenje godišnjeg odmora uzimajući u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima.

Raspored godišnjih odmora utvrđuje poslodavac najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, te o istom obavještava radnike.

Odluka o korištenju godišnjeg odmora radniku se uručuje najmanje 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Radnik ima pravo jedan dan godišnjeg odmora koristiti kada želi uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca tri dana prije.

 

Naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora


Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca.

U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Otkazni rok teče i za vrijeme godišnjeg odmora. 

Komentari su onemogućeni