Zakon o radu – osnovne odredbe

 

Zakonom o radu NN 93/14 do 98/19 uređuju se radni odnosi u Republici Hrvatskoj. Zakon o radu uređuje zasnivanje radnog odnosa, evidencije koje je poslodavac dužan voditi, pitanja koja se tiču zaštite života, zdravlja i privatnosti, privremeno zapošljavanje, probni rad, radno vrijeme radnika, odmore i dopuste, odredbe glede plaće i naknade plaće te druga pitanja u sferi radnih odnosa i zapošljavanja. U nastavku izdvajamo osnove odredbe.

 

Zasnivanje radnog odnosa


Radni odnos zasniva se ugovorom o radu u pisanom obliku. Poslodavac je dužan radniku dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od prijave.

Ugovor o radu sklapa se u pravilu na neodređeno vrijeme.

Iznimno, ugovor o radu može se sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. 

Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u ugovoru o radu mora navesti. Ukupno trajanje ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine.

Ugovor o radu mora sadržavati podatke o:

  • strankama te njihovu prebivalištu odnosno sjedištu,
  • mjestu rada, a ako ne postoji stalno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,
  • nazivu posla,
  • danu početka rada,
  • očekivanom trajanju ugovora ukoliko se ugovor sklapa na određeno vrijeme,
  • trajanju plaćenog godišnjeg odmora,
  • otkaznim rokovima,
  • osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja,
  • trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

 

 Rad maloljetnika i stranaca


Osoba mlađa od petnaest godina ne smije se zaposliti. Poslodavac ne smije zaposliti maloljetnika ukoliko isti nema ovlaštenje zakonskog zastupnika za sklapanje ugovora o radu.

Strani državljanin ili osoba bez državljanstva može sklopiti ugovor o radu pod uvjetima propisanim Zakonom o strancima NN 1338/20.

 

Pravilnik o radu


Ako poslodavac zapošljava najmanje 20 radnika dužan je donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim se uređuju plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike.

 

Zaštita radnika koji su privremeno nesposobni za rad


Radnik je dužan što prije obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu.

Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s poslovicom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, odnosno u roku od 15 dana od prestanka tih prava, poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu korisnicima tih prava.

Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu. Ako takvom radniku po završetku liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije, poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu, ako je ispunio prava za stjecanje otpremnine.

 

Probni rad 


Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad koji ne smije trajati duže od šest mjeseci.

Nezadovoljavanje na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu. Otkazni rok tada je najmanje sedam dana.

 

Radno vrijeme


Puno radno vrijeme ne može biti duže od 40 sati tjedno.

Radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor s drugim poslodavcem u najdužem trajanju od 8 sati tjedno, i to samo ako poslodavac kod kojeg radi u punom radnom vremenu iskaže pisanu suglasnost.

Nepuno radno vrijeme je svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.

Ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblje rada u nepunom radnom vremenu smatra se radom u punom radnom vremenu.

Plaća i druga materijalna prava radnika utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu.

Skraćeno radno vrijeme ugovara se kada radnik radi na poslovima na kojima ga nije moguće na odgovarajući način zaštititi od štetnih utjecaja. Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa , skraćeno radno vrijeme izjednačava se s punim radnim vremenom.

 

Prekovremeni rad


U slučaju više sile, iznenadnog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena.

Ako poslodavac nije u mogućnosti pisanim putem obavijestiti radnika o potrebi prekovremenog rada, usmeni zahtjev dužan je pisano potvrditi u roku od 8 dana.

Ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od 50 sati tjedno.

 

Raspored radnog vremena


Radno vrijeme radnika može se rasporediti u jednakom ili nejednakom trajanju po danima, tjednima odnosno mjesecima.

Ako je radno vrijeme raspoređeno u nejednakom trajanju , tada tijekom jednog razdoblja može trajati duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog, odnosno nepunog radnog vremena.

Ako raspored radnog vremena nije utvrđen propisom niti ugovorom o radu, tada o rasporedu radnog vremena odlučuje poslodavac pisanom odlukom.

Poslodavac mora obavijestiti radnika o njegovu rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed.

 

Preraspodjela radnog vremena


Puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da u jednom razdoblju traje duže, a u drugom kraće od punog, odnosno nepunog radnog vremena.

Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, u razdoblju u kojem traje duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena, ne smije biti duže od 48 sati tjedno. Iznimno, uz pisanu suglasnost radnika, radno vrijeme može trajati do 56 sati tjedno, odnosno 60 sati tjedno kod poslodavaca koji posluju sezonski.

Ugovor o radu na određeno vrijeme za poslove koji se obavljaju u preraspodijeljenom radnom vremenu sklapa se u trajanju u kojem radnikovo prosječno radno vrijeme mora odgovarati ugovorenom punom, odnosno nepunom radnom vremenu.

 

Noćni rad


Noćni rad je rad koji se obavlja u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro, a za maloljetnike je to rad između 20 sati uvečer i 6 sati ujutro.

 

Rad u smjenama


Smjenski radnik je radnik koji tijekom jednog tjedna ili mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u različitim smjenama.

 

Odmori i dopusti


Radnik koji radi najmanje 6 sati dnevno ima svakoga dana pravo na odmor  od najmanje 30 minuta.

Tijekom svakog razdoblja od 24 sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, kojem se pribraja dnevni odmor od najmanje 12 sati.

Radnik ima pravo na godišnji odmor od najmanje 4 tjedna za svaku godinu. Radnik koji se prvi put zaposli ili ima prekid između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod tog poslodavca.

Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor, ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.

Za vrijeme korištenje godišnjeg odmora, radnik ima pravo na naknadu plaće najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca.

Tijekom kalendarske godine u kojoj je radnik ostvario pravo na godišnji odmor, mora iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju osim ako s poslodavcem ne dogovori drugačiju dinamiku. Neiskorišteni dio godišnjeg odmora, radnik može prenijeti u iduću kalendarsku godinu te isti iskoristiti najkasnije do 30. lipnja.

Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

Poslodavac mora radnika obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja najmanje 15 dana ranije.

Tijekom kalendarske godine, radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće za važne osobne potrebe u vezi s sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji. Radnik ima pravo na ukupno trajanje plaćenog dopusta od sedam radnih dana godišnje.

 

Plaća i naknada plaće


Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada i to u novcu.

Ako kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu nije drugačije uređeno, plaća se isplaćuje najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu za prethodni mjesec.

Poslodavac je dužan najkasnije 15 dana od isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su iznosi utvrđeni.

Za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.

 

Prestanak ugovora o radu


Ugovor o radu prestaje:

  • smrću radnika
  • smrću poslodavca – fizičke osobe ili prestankom obrta
  • istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme
  • kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se radnik i poslodavac ne dogovore drugačije
  • sporazumom radnika i poslodavca
  • dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti
  • otkazom
  • odlukom nadležnog suda

 

Otkaz ugovora o radu


Redoviti otkaz ugovora o radu poslodavac može uručiti radniku u sljedećim slučajevima:

  • ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz)
  • ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz)
  • ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika)
  • ako radnik nije zadovoljio na probnom radu

Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.

Prije redovitog otkaza uzrokovanog skrivljenim ponašanjem radnika, poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa te mu ukazati na mogućnost otkaza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

Izvanrednim otkazom ugovora o radu poslodavac ili radnik može prekinuti radni odnos bez poštivanja ugovorenog otkaznog roka i to zbog osobito teške povrede iz radnog odnosa ili neke druge važne činjenice. Ugovor o radu može se izvanredno otkazati u roku od 15 dana od saznanja za činjenicu na kojoj se otkaz temelji.

Otkaz mora biti u pisanom obliku !

 

Otkazni rok


Otkazni rok počinje teći s danom dostave ugovora o radu.

Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

Najmanje trajanje otkaznog roka:

  • 2 tjedna ako je radnik u radnom odnosu kod tog poslodavca proveo manje od jedne godine
  • mjesec dana ako je radnik u radnom odnosu kod tog poslodavca proveo neprekidno jednu godinu
  • mjesec i dva tjedna ako je radnik u radnom odnosu kod tog poslodavca proveo neprekidno dvije godine
  • dva mjeseca ako je radnik u radnom odnosu kod tog poslodavca proveo neprekidno pet godina
  • dva mjeseca i dva tjedna ako je radnik u radnom odnosu kod tog poslodavca proveo neprekidno deset godina
  • tri mjeseca ako je radnik u radnom odnosu kod tog poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina

Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa, utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice predviđenih otkaznih rokova.

 

Otpremnina


Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje zbog razloga uvjetovanih skrivljenim ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.

Otpremnina se ne smije utvrditi u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

Komentari su onemogućeni